D, ml.OSADAŠNJI SVEĆENICI ĐAKONI U ŽUPI DRAČEVO
(Tekst preuzet iz rukopisa don Ive Šutala)
- Župnici
Kako smo vidjeli na prostoru današnjih župa Dračeva i Čeljeva osnovana je 1874. župa Gabela, koja je kasnije mijenjala nazive prema mjestu sjedišta koje se mijenjalo, da bi na kraju, od 1953., njezino sjedište bilo u Dračevo gdje je sagrađena i župna crkva, te je do nekoliko godina preuzela konačni naziv Dračevo. Ovdje ćemo nabrojiti sve župnike počevši od 1874., tj. od osnutka Gabele pa nadalje. Recimo odmah da prvih 7 župnika nisu vodili župu pod nazivom Dračevo, tek u vrijeme don Jakova Bagarića župa je dobila taj naziv, pa su svi daljnji župnici do danas vodili župu pod nazivom Dračevo. Ili preciznije: prvi župnik vodi župu pod nazivom Gabela (Doljani): 1874.-1884., drugih 6 pod nazivom Klepci: 1885.-1943., te ostalih 9 pod nazivom Dračevo: od 1953. do danas, uključujući i trenutačnog župnika don Krešu Puljića. Dakle Od 1884. do tekuće 2023. ukupno 16 župnika.
Fra Orazio iz Torina – župnik Gabele: 1874.-1884.
Rodom iz Torina u Italiji, pa ga se najčešće oslovljava s fra Orazio iz Torina. Rođen 21. veljače 1828. u Busci blizu Torina, za svećenika zaređen 1851., a u Hercegovinu dolazi kao misionar 1855. Službe: župnik u Hrasnu: 1856.-1861.; odsutan dvije godine, vraća se, pa župnik u Stocu: 1863.-1867.; jedno vrijeme djeluje na području Dubrovnika, pa župnik u Gabeli (novoj) 10 godina: 1874.-1884. Nakon toga se vraća u Italiju. Preminuo je 14. listopada 1887.[1] Djelovao u župi Gabeli u teška turska vremena i u vrijeme Hercegovačkog ustanka protiv Turaka. Župna crkva bila mu je današnja kapela Male Gospe u Doljanima, pa se u početku Gabelu prozvali župom Doljani. U vrijeme Ustanka Turci su i crkvu i župnu kuću spalili, a župnik je zbog opasnosti mjesto stanovanja mijenjao 6 puta. Konačno se 1877. smjestio u Čeljevu u seosku kuću nekog muslimana koju je uzeo u najam. Župnik je crkvu obnovio i u njoj slavio Mise, dok mu je ured bio u Čeljevu. Kako je kroz neko vrijeme sjedište župe bilo u Čeljevu, prozvala se župnom Čeljevo.[2]
Don Nikola Lazarević, s Hotnja – 1. župnik Klepaca: 1885.-1897.
Rođen 25. studenoga 1830. na Hotnju, župa Gradac kod Neuma od oca Đure i majke Janje r. Pavlović iz Graca. Imali su obiteljski nadimak Janjić. Za svećenika Trebinjske biskupije zaređen 20. ožujka 1859. Službe: kapelan u Gracu:1860.-1861.; župnik u Hrasnu: 1861.-1863.; župnik u Prenju: 1863.-1867.; provikar Trebinjske biskupije: 1863.-1866.; ponovo župnik u Hrasnu: 1867.-1885.; župnik u Klepcima 12 posljednjih godina svoga života: 1885.-1897. Don Nikola je u župu došao u vrijeme Austro-Ugarske jer je Berlinskim kongresom 1878. Turska pala. U župi je zatekao 1.299 katolika u 11 sela. Don Nikola se nastanio u Klepcima gdje je u starom klepačkom groblju sagradio župnu crkvicu Imena Marijina a do nje župni stan. Kako je župnikov stan bio u Klepcima kao i župna crkva Imena Marijina, župa se prozvala župom Klepci. Preminuo 24. siječnja 1897. i pokopan u klepačkom groblju.[3]
Don Klemo Sumić, iz Podgore – 2. župnik Klepaca: 1897.-1921.
Rodio se u Podgori kod Makarske 30. prosinca 1842. od oca Mate zvanog Bisak i majke Margarite r. Borić. Za svećenika zaređen 1869. godine. U svojoj biskupiji proveo je prvih 8 godina svećeništva, a onda 1877. iz Dalmacije prelazi u Hercegovinu. U Hercegovini je služio na dvije župe: župnik u Drežnici 20 godina: 1877.-1897., te u Klepcima 23 godine: 1897.-1921. Preminuo u Klepcima 29. ožujka 1921., pokopan u klepačkom groblju.[4]
Don Ivan Raguž, iz Uzinovića – 3. župnik Klepaca: 1921.-1928.
Rođen 24. lipnja 1877. u Uzinovića mahali, u Stocu, od oca Ivana zvanog Vicić i Ruže r. Moro s Aladinića. Za svećenika zaređen 29. lipnja 1900. Među kolegama svećenicima bio je poznat kao Amidža. Službe: kapelan u Hrasnu: 1901.; kratko kapelan u Gracu, pa upravitelj župe Gradac: 1901.-1902.; župnik na Trebinji: 1902.-1907.;župnik Ravnom: 1907.-1920.; župnik u Klepcima 7 godina: 1921.-1928. U Klepcima dogradio župni stan koji će poslije četnici u napadu 1942. zapaliti. Ponovo imenovan župnikom na Trebinnji: 1928.-1935., pa župnik u Kliševu (Dubrovačka biskupija): 1935.-1939. Umirovljen je 6. siječnja 1939., vraća se u rodni Stolac gdje ostaje do listopada 1944.Ubijen od strane partizana u lipnju 1945. i pokopan negdje iznad Sjevernog logora u Mostaru, ali mu se za grob ne zna.[5]
Don Ilija Tomas, iz Drinovaca – 4. župnik Klepaca: 1928.-1942.
Rođen u Drinovcima 19. srpnja 1901., od oca Pere i majke Kate r. Majstorović. Za svećenika zaređen 29. lipnja 1925. u Sarajevu, a iduće 1926. završio teološki studij u istom gradu. Kao kapelan proveo u Ravnom 3 mjeseca, pa kratko kao župnik na Trebinji, a od 1928. preuzima župu Klepce gdje ostaje 15 godina, do mučeničke smrti, 1942. Župna crkva koju je sagradio don Nikola Lazarević bila je premalena pa je odlučio graditi novu i veću: 33x13m. Biskup Mišić temelje crkve blagoslovio je 12. listopada 1930., a crkva je konačno završena 1938. Blagoslov završene župne crkve obavio je biskup Mišić u prvoj polovici 1939. godine.[6]
Četničke jedinice su u noći s 30. travnja na 1. svibanj 1942., napale Klepce, Gnjilišta, Višiće, Dračevo i okolna mjesta. Tom prilikom u noći 1. svibnja mučenički su ubili župnika don Iliju nedaleko od župne kuće jer se pokušao skloniti, a župnu crkvu i kuću zapalili. Na don Ilijinu tijelu pronađene su 22 rane, na čelu urezan križ, oči izbodene, usta s obje strane razrezana, ubodi na svim dijelovima tijela. Pokopan je u čapljinskom groblju u Trebižatu uz grobljansku kapelu, 3. svibnja. Sprovod je vodio kapitularni vikar, dr. Petar Čule, uz 12 svećenika i mnoštvo naroda. Dana 28. travnja 2002. njegovi zemni ostaci preneseni su iz Čapljine i položeni u novu grobnicu-sarkofag pokraj obnovljene župne kuće u Klepcima.[7]
Don Jozo Zovko, iz Bijeloga Polja – 5. župnik Klepaca: 1942.-1943.
Rođen 19. siječnja 1904. u Bijelom Polju kod Mostara, od oca Stojana i majke Mare r. Sesar. Za svećenika zaređen 1. srpnja 1928. u Sarajevu. Službe: kapelan u Hrasnu: 1930.-1931.; prefekt „Napretkova konvikta“ u Mostaru: 1931.-1932.; župnik u Ravnu: 1932.-1942.; župnik u Klepcima: 1942.-1943.; bogoštovni dotajnik u Biskupskom ordinarijatu: 1943.-1945.; emigrant u svibnju 1945., najprije u Argentinu, zatim u Rim, a 1947. u Argentinu. Bolnički kapelan u Lujanu: 1951.-1977. Napisao oko 40 članaka vjerskog i društvenog sadržaja. Najznačajnije djelo: Uspomene i sjećanja na osobe – mjesta – događaje, Lujan 1970/1973., I. dio: str. 1-580c; drugi dio: 580d-1139 (rukopis). Preminuo u Buenos Airesu 4. veljače 1989. Kosti mu iz Argentine prenesene u Mostar: 2020.[8]
Don Aleksandar Boras, iz Vitine – 6. župnik (upravitelj) Klepaca: 1950.-1953.
Rođen u Vitini, zaseok Brljica, 1. kolovoza 1922. od oca Mije zvanog Miškan i majke Kate r. Zovak. Teologiju završio u Zagrebu 1949. gdje je iste godine 29. lipnja zaređen za svećenika. U prvoj svećeničkoj službi u Gabeli: 1950.-1962., don Aco je 1950. u zadatak dobio i upravu župe Klepci, gdje ostaje nešto više od dvije godine, do 1953. Službe: župnik u Gabeli: 1950.-1962.; upravitelj Klepaca: 1950.-1953.; župnik u Rašeljkama: 1962.-1967.; župnik u Šipovači-Vojnićima: 1967.-1971.; duhovni pomoćnik u Torontu: 1971.-1976.; župnik na Ledincu: 1976.-1978.; župnik u Neumu: 1978.-1994.; župnik u Hutovu: 1994.-1998. Umirovljen 1998., preminuo u Mostaru 16. rujna 2017., pokopan u groblju u Vitni.[9]
Don Jakov Bagarić, iz Bukovice – 1. župnik Dračeva:1953.-1981.
Rođen 5. prosinca 1925. u župi Bukovici od oca Ivana i majke Ruže r. Pokrajčić. Za svećenika zaređen u Splitu, 5. travnja 1953. Iste godine imenovan je upraviteljem župe Klepci. Kako je biskup Čule bio u zatvoru (1948.-1957.), njegov delegat don Andrija Majić šalje mu dekret u kojem stoji: „Ovim Vas u ime Božje imenujemo i postavljamo za upravitelja župe Klepci. U tu svrhu dajemo Vam potrebnu jurisdikciju i kanonsku misiju. Župa Klepci, već 10 godina bez svoga posebnog duhovnog pastira, glede bolesnika i ostalog najnužnijeg sa sv. sakramentima providirana je bila od susjednih župnika, a zadnje tri godine upravljao je njome i pastorizirao je župnik iz Gabele vlč. don Skender [Aleksandar] Boras.“[10] Najprije je jedno vrijeme stanovao sa župnikom don Acom u Gabeli, a onda se sa stanom i uredom prebacio u privatnu kuću u Dračevu. Svetu je Misu vjernicima držao u kapelici sv. Nikole u istom selu, pa je ona jedno vrijeme imala ulogu župne crkve. Kako je župnikovo sjedište bilo u Dračevu, a Misa se slavila također u Dračevu, naziva župe je jedno vrijeme bio Klepci-Dračevo. Kad je don Jakov počeo graditi župni stan 1966., kao i župnu crkvu koje blagoslovljena 13. rujna 1970., ustalio se samo jedan naziv za župu, a to je Dračevo. Službe: župnik u Dračevu: 1953.-1981.; župnik u Prisoju: 1981.-1983.; duhovni pomoćnik u mostarskoj katedrali: 1983.-1992.; u vrijeme rata: Studenci, Bukovica, Neum: 1992.-1996.; u svećeničkom Domu u Dubrovniku: 1996.-2001. Preminuo 6. lipnja 2001. Pokopan u svećeničkoj grobnici na Šoinovcu.[11]
Don Srećko Čulina, iz Drinovaca – 2. župnik Dračeva: 1981.-1988.
Rođen 11. siječnja 1928. u Drinovcima, od oca Ivana i majke Ruže r. Nuić. Za svećenika zaređen u Zagrebu, 29. lipnja 1955. Službe: kapelan u Studencima: 1955.-1956.; župnik u Vinici: 1956.-1965.; u Prisoju: 1965.-1980.; u Dračevu: 1981.-1988. Preminuo 7. travnja 2018. u Svećeničkom domu u Mostaru, pokopan u Drinovcima.[12]
Don Jozo Ančić, iz Lipe – 3. župnik Dračeva: 1988.-1991.
Rođen jeu Lipi, župa Kongora, od roditelja Luke i Matije r. Špikić, 29. kolovoza 1941. Za svećenika zaređen u Splitu 29. lipnja 1968. Službe: župnik u Radošiću: 1968.-1969., šibenska biskupija; kapelan u Rotimlji: 1969.-1970.; župnik u Sutini: 1970.-1972.; kapelan u Hrasnu: 1972., kapelan u Dračevu: 1972.-1974.; prvi župnik novoosnovane župe Čeljevo: 1974.-1981.; župnik u Grabovici: 1981.-1988.; u Dračevu: 1988.-1991.; u Pologu: 1991.-2007.; na Ledincu: 2007.-2019. Trenutačno u svećeničkom Domu u Mostaru.[13]
Don Đuro Bender, s Donjeg Zelenikovca – 4. župnik Dračeva: 1991.-2002.
Rođen je 16. siječnja 1949. na Donjem Zelenikovcu, tada župa Gradac (neumski), danas Hutovo, od oca Mate i majke Anice r. Vuletić. Za svećenika je zaređen u Pologu 29. lipnja 1974. Službe: kapelan na Rotimlji: 1975.-1980.; župnik u Pologu: 1980.-1991.; u Dračevu: 1991.-2002., od 1996. do 2002. istovremeno upravitelj župe Čapljina; župnik u Katedrali u Mostaru: 2002.-2004.; od 2004. župnik na Gradini, gdje se trenutačno nalazi.[14]
Don Ivan Kordić, iz Grljevića – 5. župnik Dračeva: 2002.-2008.
Rođen je 10. siječnja 1956. u Grljevićima, od oca Stojana i majke Mile r. Babić. Za svećenika zaređen u Mostaru 29. lipnja 1981. Službe: kapelan u Šipovači-Vojnićima: 1981.-1983. na Gradini: 1983.-1984., u Studencima: 1984.-1988. Župnik u Čeljevu: 1988.-2002., u Dračevu: 2002.-2008.; u Gabeli: 2008.-2012.; u Čapljini: 2012.-2019. Od 2019. do danas (studeni 2022.) obavlja župničku službu na Ledincu.[15]
Don Ivica Boras, iz Gabela Polja – 6. župnik Dračeva: 2008.-2011.
Rođen 19. prosinca 1967. u Metkoviću od oca Bože i majke Mare r. Dodig iz Zvirića. Obiteljska kuća u Gabeli Polju. Za svećenika zaređen u Prisoju 29. lipnja 1993. Službe: tajnik biskupa Ratka Perića: 1993.-1994.; kapelan u župi sv. Mateju u Mostaru: 1994.-1995.; kapelan u Stocu: 1995.-1998.; upravitelj Drežnice te istovremeno kapelan župe sv. Mateja u Mostaru: 1998.-2000.; kapelan u Dračevu 2000.-2002.; upravitelj župe Čapljina, te istovremeno kapelana u Dračevu: 2002.-2008.; župnik u Dračevu: 2008.-2011.; župnik u župi sv. Mateja u Mostaru: 2011.-2021. Od 2021. preuzeo je službu župnika u Viru kod Posušja.[16]
Don Ante Đerek, iz Vira – 7. župnik Dračeva: 2011.-2012.
Rođen 8. lipnja 1947. u Viru od oca Ivana i majke Anice r. Koštro. Za svećenika zaređen u Rašeljkama 29. lipnja 1972. Službe: kapelan u Prenju: 1973.-1977.; prvi župnik novoosnovane župe Aladinići: 1977.-1995.; dušobrižnik u HKM Schwäbisch Gmünd (Njemačka): 1995.-2003.; župnik u Gracu: 2003.-2011.; župnik u Dračevu: 2011.-2012.; župnik Gabele: 2012.-2022. Od 2022. nalazi se u Svećeničkom Domu u Mostaru.[17]
Don Vinko Raguž, s Bačnika – 8. župnik Dračeva: 2012.-2022.
Rođen 1. kolovoza 1961. na Bačniku (Kruševo) od oca Marijana majke i Božice r. Miškovć iz Kiševa, župa Gradac. Za svećenika zaređen 29. lipnja 1987. u Mostaru.[18] Službe: kapelan u Dračevu: 1987.-1989.; u Potocima: 1989.-1991., u mostarskoj katedrali: 1991.-1993. Zatim,župnik sv. Marka u Cimu: 1993.-1995.; u Aladinićima: 1995.-2012., u Dračevu: 2012.-2022. Od rujna 2022. preuzima župu Hrasno gdje se trenutačno nalazi.
Don Krešo Puljić, s Dolova – 9. Župnik Dračeva: 2022.-
Rođen 13. Srpnja 1955. Na Dolovima, župa Rotimlja od oca Marka i majke Ruže r. Pavlović. Za svećenika zaređen 29. Lipnja 1981. U mostarskoj katedrali. Službe: kapelan na Gradini: 1981.-1983.; u Hrasnu:1983.-1984.; kapelan u mostarskoj katedrali: 1984.-1988., te istodobno ravnatelj Biskupijskog Caritasa i ravnatelj Papinskih misijskih djela. Zatim odlazi na postdiplomski studij pastoralne teologije u Rim i teologije caritasa u Freiburg: 1988.-1993. Po povratku u Mostar preuzima sljedeće službe: ravnatelj Biskupijskog karitasa: 1993.-1999.; župnik župe sv. Ivana: 1999.-2010; župnik župe sv. Tome na Bijelom Brijegu: 2010.-2022. Od 2022. Preuzeo je službu župnika u Dračevu. Po dolasku iz Rima u Mostar 1993. Pa do 2018. Predavao na Teološko katehetskom institutu u Mostaru pastoral braka i obitelji, pastoral posebnih skupina i njemački jezik.[19]
- Kapelani i duhovni pomoćnici u Dračevu[20]
Prema našem istraživanju bilo je ukupno 20 kapelana i duhovnih pomoćnika u župi Dračevo koji su se počeli imenovati od 1967. pa do 2008. Don Mato Šola bio je u dva navrata kapelan u Dračevu: 1979.-1981, te 2011.-2012. Nakon njega župa Dračevo do danas nije imala kapelane. Ovdje navodimo imena dračevskih kapelana s godinama kapelanske službe:
Don Srećko Majić: 1967.-1968.;
Don BarišaČarapina: 1968.-1969.;
don Jozo Ivančić: 1970.-1971.;
donMarijan Bevanda: 1971.;
donAnte Ivančić, Bikić: 1972.;
don Jozo Ančić: 1972.-1974.;
don Ivica Puljić: 1974.-1976.;
don Josip Serdarušić: 1976.-1977.;
don Niko Luburić: 1977.-1979.;
don Mate Šola: 1979.-1981.;
don Ante Pavlović: 1981.-1983.;
don Ilija Petković, st.: 1983.-1985.;
don Dragan Filipović: 1985.-1986.;
don Ivan Štironja: 1986.-1987.;
don Vinko Raguž: 1987.-1989.;
don Vinko Puljić: 1989.-1991.;
don Drago Bevanda: 1991.-1993.;
don Vjeko-Božo Jarak: 1993.-1994.;
don Radoslav Zovko: 1995.-1999.;
don Ivica Boras: 2000.-2008.; (2002.-2008. istovremeno upravitelj Čapljine)
don Mate Šola: 2011.-2012.
don Ivan Aničić: 2023 – .
Dakle: od 1874. pa do tekuće 2023. na župi (Gabela-Doljani-Čeljevo-Klepci-Dračevo) je ukupno djelovalo 16 župnika i 20 kapelana, što ukupno čini brojku od 36 svećenika.
III. Đakoni u Dračevu
Don Ivan Bijakšić– đakonski praktikum: 2012.-2013.
Don Ilija Petković, ml. – đakonski praktikum:2015.-2016.
Don Vinko Nenadić – đakonski praktikum: 2020.-2021.[21]
Sva trojica su đakonsku praksu prošli kod župnika don Vinka Raguža.
[1] RATKO PERIĆ, Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000., str. 369-370. MILENKO KREŠIĆ, Don VidojeMaslać i Trebinjsko-mrkanska biskupija (1759.-1862.),Trebinje: Humsk zbornik XIV., 2012., str. 117.
[2] IVICA PULJIĆ, „Nastanak novih župa…“, u: MILENKO KREŠIĆ (prir.), isto, str. 118.
[3]O životu don Nikole Lazarevića, vidi: R. PERIĆ, Da im spomen očuvamo, str. 169.-170; M. KREŠIĆ, Don Vidoje…, str. 118.
[4] Opširnije o životu don KlemeSumića, vidi: R. PERIĆ, Da im spomen očuvamo, str. 187-188.
[5] R. PERIĆ, isto, str. 225-228.; ANTE KOMADINA, „Don Ivan Raguž“, u: B. GOUŽA, Svjedoci vjere i rodoljublja, Mostar: Crkva na kamenu 2005., str. 389-428.
[6]Ž. MAJIĆ, „Don Ilija Tomas (1901.-1942.)“, u: B. GOLUŽA (prir.), Svjedoci.. str. 437-438.
[7] Opširan životopis don Ilije Tomasa, vidi: Ž. MAJIĆ, „Don Ilija Tomas (1901.-1942.“, u: B. GOLUŽA (prir.), Svjedoci…, str. 429-468.
[8] R. PERIĆ: Kriste, budi im život ti, str. 192-193.
[9] Isto, str. 43-44.
[10] Dekret don Jakovu Bagariću: Biskupski Ordinarijat Mostar, br. 435/53, Mostar, 3. rujna 1953.
[11] R. PERIĆ, Kriste, budi im život ti,str. 33-34.
[12] Isto, str. 63-64.
[13] JOZO ANČIĆ, Na putu k Bogu,Ledinac: župni ured svete Male Terezije 2016. Na poleđini knjige nalazi se životopis.
[14]LJUBO PLANINIĆ, „Župnici, kapelani, prakaraturi i pomoćno osoblje“ u: 100 godina župe Gradina (razni autori), Čitluk: župa Gradina 2018., str. 106.
[15] Podaci uzeti iz osobnog razgovora s don Ivanom.
[16] Sve životne podatke, kao i informacije o svećeničkim službama dobili smo od don Ivice osobno.
[17] M. KREŠIĆ, „Svećenici na službi i rodom iz župe Gradac“, u: ANTE ĐEREK, ZORAN MATUŠKO, IVICA PULJIĆ (prir.), Župa Gradac, Gradac: Humski zbornik XII, 2009., str. 102.
[18]STOJAN RAGUŽ, GUNJINOVIĆ, Raguži, povijest i rodoslovlje, Stolac-Požega, 2004., str. 356-357.; također: osobni kontakt.
[19] Podatke dobili od don Kreše osobno.
[20] Podatke od vremenu kapelanske službe dračevskih kapelana u Dračevu dobili smo iz tri izvora: RATKO PERIĆ, Kriste, budi im život ti,Cnak: Mostar 2021.; njihovi potpisi u Matici krštenih župe Dračevo i iz osobnih razgovora s onima koji su živi.
[21] Podatke dobili od svakog đakona pojedinačno (danas svećenici).