FILIJALNE CRKVE I KAPELE U ŽUPI DRAČEVO
(Tekst preuzet iz rukopisa don Ive Šutala, prilagođen našoj web-stranici)
- Doljani – crkva Male Gospe, sagrađena 1861.
Ova crkva nalazi se 3 km od dračevske župne crkve, na magistralnom putu prema Metkoviću, na ulazu u selo Doljani, ispod ceste, s desna uz Neretvu. Narod mjesto popularno zove Dubina. Uz ovu crkvu nema groblja. Na kamenoj ploči iznad vrata crkve uklesana je godina gradnje – A. D. 1861. Doljani se, prema Šematizmu dr. Krunoslava Draganovića iz 1939. stoljeću, navode kao župa još u 17. A u izvješću trebinjskoga biskupa Šiška Tudišića, iz 1751. godine, Doljani se spominju kao selo u dubravskoj župi koja je obuhvaćala nepregledan prostor od Čavša do Neretve, od Žabe do Veleži, a u svemu 1.200 raspršenih katolika.
Izviješće isusovca, oca Vinka Basilea Rimu o stanju župe Hrasno 1856. godine donosi informaciju da župa nema župne crkve, ali da „u Doljanima na obali Neretve ima jedna kapela, posvećena sv. Lovri, no napuštena i porušena.“[1]
Godine 1874. osniva se župa Gabela sa sjedištem u Doljanima. Preko Neretve je župa Stara Gabela osnovana 1854. Prvi župnik (nove) Gabele bio je misionar fra Orazio iz Torina. Kao župna crkva služila mu je već postojeća crkva Male Gospe u Doljanima posve dovršena 1862. Kako je prilikom osnutka župe, prvi gabeoski župnik, fra Orazio, pronašao nekakav stan u Doljanima, a kao župna crkva služila mu seoska crkvica Male Gospe u Doljanima, vjernici su jednostavno počeli govoriti o „župi u Doljanima“, a ne u Gabeli. Poslije će sjedište ove župe biti premješteno u Čeljevo, pa u Klepce, i konačno u Dračevo gdje će biti sagrađena župna crkva 1970. godine.
Kada su Hrvati katolici Donje Hercegovine protiv Turaka digli ustanak 1875. na rijeci Krupi, neprijatelji su spalili župnikov stan u Doljanima i obeščastili i oštetili župnu crkvu Male Gospe u koju se redovito nedjeljom dolazilo. Biskup Zaffron izvješćuje Svetu Stolicu o ovom događaju: „U Doljanima bi izgorena župnička kuća, ali župnik pribigao je u Metkoviće“.[2] Ovo su bili teški dani za župnika fra Orazia koji se sklanjao na razna mjesta da bi ostao na životu. Turci mu crkvu oskvrnuli, a župnu kuću uništili. Niti je imao crkvu za vjernike, niti stan za vlastiti život. Od 1874. do pred kraj ustanka stanovao je na 6 različitih mjesta.[3]
Crkva je jednobrodna pravokutna oblika s apsidom i trostrukim zvonikom na preslicu, sagrađena u smjeru istok-zapad. Prezbiterij je nakon Koncila uređen tako da je uklonjen stari oltar a postavljen novi okrenut prema narodu. U vrhu pročelja crkve, ispod zvonika, nalazi se kamena ukrasna rozeta, a svjetlost u crkvu prodire kroz još četiri-pet uskih duguljastih prozorčića. Zidove crkve ukrašava Kristov križni put u 14 postaja, rad akademskog umjetnika Zdenka Grgića.
Ta crkvica Male Gospe, iz turskoga vremena, koja je stalno bila u ruševnu stanju, obnavljana je više puta. Poslije Domovinskog rata župnik don Đure Bender kompletno ju je obnovio iznutra i izvana, a župnik don Ivica Boras duhovno je osvježio crkveno dvorište 2009. godine time što ga je proširio prema Neretvi, sagradio vanjski kameni nepomičan oltar s križem, okrenut također prema Neretvi, a dvadesetak metara niže izgradio i Gospinu špilju s njezinim kipom. Te 2009. godine župnik je pozvao mjesnoga biskupa Ratka Perića da na svetkovinu Male Gospe, zaštitnice Doljana, blagoslovi oltar, špilju i kip. Na vanjskom oltaru postavljena su dva vrijedna umjetnička djela: mramoran reljef „Krist s djecom“, rad akademskoga kipara Zdenka Grgića i vitraj „Križ“, rad akademskoga slikara Šime Perića.[4]
Za vrijeme prvog župnika župe Dračevo, don Jakova Bagarića, slavile su se redovne nedjeljne svete Mise u župnoj crkvi u Dračevu, te u filijalnim crkvama u Doljanima i Sjekosama. Treba imati u vidu da su on i župnici poslije njega imali župne kapelane, pa je to bilo moguće ostvariti. Međutim, u novije vrijeme došlo je do pomanjkanja svećenika, pa je župnik na župi ostao sam te je to otežavalo nedjeljno slavljenje Misa na filijalama. Tako su 2020. uz probleme vezane uz pandemiju virusa korone prekinute nedjeljna Misa u Doljanima i Sjekosama. Tako je novi župnik don Krešo Puljić (koji je preuzeo župu Dračevo početkom rujna 2022. godine) svete Mise u Doljanima na Dubini slavio za naslovnika Malu Gospu kada se, kao i obično, upriličila trodnevnica, te tri svete Mise na samu svetkovinu Male Gospe (u 7:00, 11:00 i 18:00 sati). Ovom prigodom mnoštvo vjernika iz okolnih župa, kao i iz Metkovića i Hrvatske, dođu Gospi na zavjet u Doljane, a susjedni svećenici mjesnom župniku dođu na ispomoć za svetu ispovijed.
Vanjske dimenzije crkve: 7,20×5,10m; Prezbiterij: 4,10×3,30m. Oprema: elektrificirana, ozvučena, klupe za vjernike, vanjska rasvjeta, sva oprema za sv. Misu.
2. Doljani – kapela sv. Josipa, sagrađena 1910.
Na ulazu u selo, kako rekosmo, na Dubini, nalazi se crkva Male Gospe, a ova kapelica sv. Josipa, sagrađena je u selu Doljani, u mjesnom groblju. Iznad vrata stoji natpis: S J, 1910.-1988. Godina 1910. odnosi se na gradnju, a 1988. je godina zadnje obnove. Za vrijeme župnika don Srećka Čuline, nanovo obnovljenu kapelicu blagoslovio je 1988. mjesni biskup Pavao Žanić uz veliko mnoštvo vjernika, kako se vidi na slikama obješenim u unutrašnjosti kapelice. Biskupu je prilikom blagoslova asistirao tadašnji kapelan don Vinko Raguž.
Kapelica je sagrađena usred groblja, sa zvonikom na preslicu, prekrivena crvenom ciglom. Iznad drvenog pomičnog oltara nalazi se Kristov križ veličine 175x60cm. S lijeve strane križa nalazi se slika sv. Josipa kao tesara (80x57cm), a s desne je slika sv. Josipa s Isusom u naručju (90x70cm). Na drvenom stalku s lijeve strane oltara je kip sv. Josipa visine 105cm. Zidove crkve resi Kristov križni put. Kapelica je oštećena u nedavnom potresu, a i otvori su joj u raspadajućem stanju. Vapi za obnovom.
U blizini kapelice nalazi se spomenik poginulim hrvatskim braniteljima. U vrhu spomen ploče uklesan je Kristov križ i hrvatska šahovnica ispod kojih stoji tekst: „Pod ovim znamenjima ste rođeni, s njima ste živjeli, i pod njima ste za nas život svoj dali. „Veće ljubavi nema nitko od ove da tko život svoj položi za svoje prijatelje“ (Iv 15,13). Ispod se nalaze imena jedanaestorice hrvatskih branitelja: sedmorica su poginula u Drugom svjetskom ratu, a četvorica u Domovinskom. Na dnu stoji uklesano: „Hrvatskim žrtvama Drugoga svjetskog rata, Križnoga puta i Domovinskoga rata. Podižu zahvalni mještani Doljana. GG 2006.“
U groblju, ispod kapelice, također se nalazi i otvorena nadstrešnica kao pomoćni prostor za sprovode, sagrađena 2006. Uz nju je i mala ostava za stvari potrebne za sprovod.
Vanjske dimenzije kapelice: 6,70×5,10m. Oprema: elektrificirana, klupe za vjernike, električni harmonij. Mise: na blagdan sv. Josipa i prilikom sprovoda.
3. Dračevo: kapela sv. Nikole, stara sagrađena 1930., nova 2006.
Na dračevskom brežuljku, iznad Neretve i prometnice Čapljina-Metković, jugozapadno od župne crkve, u mjesnom groblju lako se zapazi zvonik i novosagrađena kapela sv. Nikole, biskupa. Naime, ovdje je 1930. sagrađena prva kamena crkvica sv. Nikole sa prezbiterijem i zvonikom na preslicu. Kad je don Jakov Bagarić 1953. došao u Klepce za župnika, tu je kapelicu koristio kao župnu crkvu, a župni ured imao u privatnom stanu u Dračevu, jer su tadašnja župna crkva i stan u Klepcima bili spaljeni. Kao župna crkva korištena je sve do 1970., kada je u Dračevu sagrađena nova, današnja crkva Gospina Uznesenja, a sjedište župe prešlo u novosagrađeni župni stan uza župnu crkvu.[5]
Godine 2005. stara crkva sv. Nikole je uklonjena i saliveni temelji za drugu potpuno novu, veću i prostraniju kapelu.[6]Pod vodstvom župnika don Ivana Kordića (2002.-2008.) kapela je sagrađena i stavljena pod krov: 2005. godine udareni su temelji, 2006. stavljeno je zvono sa stare kapelice, pokrivena, udareni otvori i stavljena u funkciju. Tako je kapelica 2006. godine ugrubo završena i osposobljena za liturgijske čine. Idućih godina u kapeli su rađene unutarnje fasade, pod i druge stvari.[7] Za don Ivanova nasljednika don IviceBorasa (2008.-2011.) betonirano je dvorište, te se radilo na uređenju okoliša,[8] dok je župnik don Ante Đerek ostao vrlo kratko (2011.-2012.), pa nije ništa dalje na tome radio. Za župnika don Vinka Raguža (2012.-2022.) u kapelu je postavljen novi oltar i ambon, obojena unutarnja fasada, dotjerane rabljene klupe iz Njemačke.[9]
Premda do danas nije do kraja završena, kapela je građena s prezbiterijem i povećim zvonikom uz kapelicu do ulaznih vrata, a prekrivena je crvenim crijepom. U prezbiteriju se nalazi drveni oltar sa stiliziranim križem na pročelju i drvenim sedesom za svećenika i ministrante. Iznad oltara je veliki bijeli križ ugrađen u zidnu rozetu u obliku hostije kroz koju dolazi prirodno svjetlo na oltar. Iznad rozete je slika sv. Nikole. Ispred oltara, s desne strane na drvenom postolju nalazi se kip sv. Nikole, visine 1m.
Ispred kapelice je podignut i spomenik hrvatskim žrtvama dva svjetska i Domovinskog rata. Dvije mramorne ploče sa strane u jedno spaja veliki kameni Kristov križ. Na lijevoj ploči stoji uklesano: „Za žrtvu vašega života s iskrenom molitvom, ponizno zahvaljujemo. Žrtvama: I. svjetskog rata (1914.-1918.), II. svjetskog rata (1941.-1945.). Počivali u miru Božjem.!“ Na desnoj ploči uklesana su imena 8 hrvatskih žrtava Domovinskog rata (1991.-1995.).
Kod kapelice sv. Nikole sahranjen je u vlastitu grobnicu don Ivan Rajič, rodom iz Dračeva. Natpis: Don Ivan Rajič svećenik 22. VI. 1866. – 12. VI. 1945.[10]
Vanjske dimenzije kapelice: 9,30×7,00m; Prezbiterij: 5,35×3,00m; Pomoćni prostor sa ostavom i opremom za sprovode: 6,50×7,20m.
Oprema: elektrificirana, klimatizirana, klupe za vjernike, sanitarni čvor, elektrificirano zvono
Mise: za sv. Nikolu i uz sprovode.
- Sjekose: crkva sv. Roka, sagrađena 1995.
Četiri kilometra od Dračeva, na asfaltnom pravcu Dračevo-Hrasno, ispod ceste u Sjekosama, skrivena u visokom raslinju, nalazi se crkva sv. Roka. Prije je tu stajala stara, manja kapelica istog sveca, a kako je bila premalena i već dotrajala, donesena je odluka da se gradi nova kapelica na istom mjestu. Pripremni radovi obnove započeli su pod vodstvom don Joze Ančića 1988. godine i pomalo se odvijali do 1991., kada je crkva dovedena do krova sa zvonikom. Početkom Domovinskog rata sve je stalo da bi se pod vodstvom novog župnika don Đure Bendera potkraj rata, 1994./1995., radovi nastavili i kapela bila dovršena. Uklonjena stara i sagrađena potpuno nova, veća, ljepša, impozantnija. Spomenimo da je nacrt dao ing. V. Lasić, a potom je ing. Stanislav Kale sa župnikom izvršio određene preinake.
Svečanu svetu Misu na Rokovdan 16. kolovoza 1995. predvodio je mjesni biskup Ratko Perić pod kojom je blagoslovio ovu novosagrađenu crkvu u Sjekosama. Župnik don Đure tom je prilikom zahvalio svima koji su sudjelovali u gradnji, napose Sjekošanima koji su dali sve od sebe za svoju crkvu[11]. Crkva ima stepeničasti ulaz, građena je s prezbiterijem i povećim zvonikom s čeone strane, koji je uklopljen u nadstrešnicu crkve. Na ulazu stoji uklesano: „Bogu na slavu, na čast svetom Roku, i na spomen žrtvama rata i poraća, ovu crkvu sagradiše vjernici Sjekosa uz pomoć glavnih donatora: biskupija Mostar; Ina, industrija nafte, d.d. Zagreb; Općinsko vijeće Čapljina; Zavod za platni promet Zagreb; Ilirija banka, d.d. Zagreb; Hrvatska zajednica računovođa Zagreb; SpinVallis, d.d. Požega, i ostalih brojnih prijatelja i štovatelja svetoga Roka. Sjekose, 1995. godine.“
U središtu prezbiterija nalazi se fiksirani granitni oltar iznad kojega je veliki mozaik rođenja Isusova u Betlehemu, s natpisom u vrhu: „Naš je Bog prepun ljubavi, poslao nam je svjetlo s visine!“ Uz oltar je pomični ambon, a iza oltara drveni sedes u jednom komadu s pregradama za četiri osobe. S lijeve strane oltara je slika sv. Roka, rad hrvatskog akademskog umjetnika Željka Mucka iz 1991., a s desne slika Blažene Djevice Marije, rad hrvatskog slikara Nenada Božića iz 2013. Ispred oltara s lijeve strane nalazi se kip sv. Roka, visine 1m, dok je paralelno s desne strane kip bl. Alojzija Stepinca. Svod crkve kao i prezbiterija je polukružnog oblika, a zidove crkve ukrašava 6 vitraja: Uskrsli Krist, s natpisom: Mi smo vidjeli njegovu slavu; Rođenje Isusovo u Betlehemu; Gospa s Djetetom Isusom u naručju; sv. Jure s natpisom: Sv. Juraj; sv. Nikola, biskup i sv. Martin. Križni put nalazi se na dvije ploče u tehnici bojane keramike na zidu s desne i lijeve strane izlaznih crkvenih vrata: na jednoj 7, i na drugoj 7 postaja. Rad je to hrvatskog akademskog umjetnika Francine Doleneca iz 1993. godine. S lijeve strane izlaznih vrata je i kip Blažene Djevice Marije. Crkva ima i svoju zastavu sa slikom sv. Roka i natpisom: Sv. Roko, moli za nas!
Sakristija je smještena u prostoru iz oltara u kojoj se nalaze ormari s misnim ruhom i svim liturgijskim priborom za svetu Misu. Naime, ovo je do 2020. godine bila filijalna crkva dračevske župe u kojoj se svake nedjelje, ili svake druge slavila sveta Misa. S pojavom korona virusa prekinulo se s Misama i u Sjekosama i u Doljanima, kako je ostalo sve do danas (studeni, 2022.). U sakristiji se nalazi triptih, slike trojice hrvatskih svetaca na jednoj slici: sv. Nikola Tavelić, sv. Leopold Bogdan Mandić i sv. Marko Križevčanin, rad hrvatskog slikara Nenada Božića iz 2013. godine. Sa sjeverne strane crkve, u pozadini, nalazi se vanjski oltar ispod strehe na kome se govori sveta Misa u vrijeme ljetnog razdoblja. Kako sv. Roko pada 16. kolovoza, sveta Misa je redovito na vanjskom oltaru. Treba istaknuti da je ovaj svetac privlačan hrvatskim vjernicima koji na blagdan dolaze ne samo iz Sjekosa i župe Dračeva, nego i iz okolnih župa, te Metkovića u Hrvatskoj. U posebnoj ostavi nalazi se i sva oprema za sprovode.
Ispred crkve nalazi se spomenik hrvatskim braniteljima na dvije ploče koje povezuje stilizirani križ. Na lijevoj ploči stoji natpis: PEPEO MRTVIH STVORIO JE DOMOVINU. Nitko nema veće ljubavi od ove: položiti vlastiti život za prijatelje (Iv 15,13). Sjekose, 16. kolovoza 2001. godine. Na drugoj ploči uklesana su imena 17 hrvatskih žrtava Dugog svjetskoga rata, a ispod njih četiri žrtve Domovinskog rata.
Vanjske dimenzije crkve: 11,50×7,20m
Prezbiterij sa sakristijom: 5,40×3,85m
Nadstrešnica ispod zvonika: 3,50×1,40m
Vanjski oltar pod strehom: 5,20×4,50m
Oprema: elektrificirana, ozvučena, klimatizirana, klupe za vjernike, sanitarni čvor, elektrificirano zvono, sva oprema za sv. Misu, vanjska rasvjeta.
Mise: sv. Roko i uz sprovode.
- Višići – kapelica sv. Ante, sagrađena 2000. godine
U sredini sela Višići, stotinjak metara istočno od prometnice Čapljina-Metković, u mjesnom seoskom groblju sagrađena je kapelica sv. Ante s mrtvačnicom, sakristijom i drugim pomoćnim prostorijama. Cijeli objekt zauzima 160 m² površine korisnog prostora. Sagrađena je pod vodstvom župnika don Đure Bendera 2000. godine, a blagoslovio ju je generalni vikar don Luka Pavlović 13. lipnja 2000. godine. Kapelica sa zvonikom i popratnim prostorom ispred nje djelo je ing. Stanislava Kalea.[12] Zvono je dotjerano iste godine 20. prosinca, te postavljeno i elektrificirano. Na njemu stoji natpis: Sveti Ante, moli za nas! U tebe se, Gospodine, uzdamo! Višići, G. G. 2000[13] Tu je prije postojala manja crkvica sv. Ante, sagrađena 1973.,[14] koja je najprije uklonjena da bi se pristupilo sasvim novom projektu gradnje nove kapelice od temelja koja je i veća i ljepša od one stare.
Crkva ima oltarište s granitnim oltarom i drvenim sedesom od lađe odvojeno s dva stuba i podignuto na dvije stepenica pa stvara ugodan dojam klasičnog prezbiterija. Iznad oltara, u betonskom zidu, ugrađen je veliki bijeli križ u čijem se središtu nalazi okrugla rozeta u obliku hostije. Ispod križa je slika sv. Ante s Djetetom Isusom u naručju, rad hrvatskog umjetnika Nenada Božića iz 2014. Do oltara je metalni stilizirani ambon, a ispred oltara desno je kip sv. Ante s Isusom u naručju, visine 1 m. Zidove kapelice resi Kristov križni put. Kapelica posjeduje i zastavu sv. Ante s natpisom: Sveti Ante, moli za nas!
Crkva je građena jednostavno, u obliku pravokutnika, s dva krila od istoka: lijevo krilo je mrtvačnica, sagrađena 2002., dok je desno krilo sakristija. Ispred crkve je nadstrešnica, a do crkve oveći zvonik, sagrađen odvojeno. Mrtvačnica sadrži prostoriju-hladnjaču za odlaganje tijela, te drugu prostoriju u kojoj je sva oprema za sprovode. U sakristiji se nalaze sve potrebne liturgijske stvari za svetu Misu.
Vanjske dimenzije kapelice: 6,30mx11,00m
Desno krilo – sakristija: 6,90×5,40m
Lijevo krilo – mrtvačnica: 5,80×5,40m
Zvonik: 2,40×2,30m visina: 14,5m
Nadstrešnica: 4,80×4,00m
Oprema:elektrificirana, klimatizirana, ozvučena, klupe za vjernike, elektrificirano zvono, sanitarni čvor, noćna rasvjeta.
Ulaz u samo groblje je u obliku manjeg slavoluka s tri luka i tri ulazne kapije gdje je srednja najveća. Nedaleko od ovog mjesnog groblja i kapelice, uza magistralni put Čapljina-Metković, u blizini Osnovne škole, podignut je spomenik hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Domovinskom ratu. Spomenik je svečano otkriven u sklopu proslave Lipanjskih zora, 6. lipnja 2009., a po odobrenju biskupa Ratka Perića blagoslovio ga je župnik don Ivica Boras.[15]
Mise: sv. Ante i u
[1] STJEPAN BATINOVIĆ, Hrasno sa okolinom kroz vjekove, Donje Hrasno 1964., str. 79.
[2] I. PULJIĆ, „Nastanak novih župa…“, u: M. KREŠIĆ (prir.), isto, str. 120., bilješka 56.
[3] I. PULJIĆ: Hrvati katolici Donje Hercegovine i Istočna kriza – Hercegovački ustanak 1875.-1878.; Dubrovnik-Neum: Humski zbornik VII, 2004., posebno poglavlje „Crkveni ustroj Donje Hercegovine“, str.73-137.; R: PERIĆ, „Pisma iz starine“, u: Dumo i njegov narod, 17-1973., str. 6.
[4] O postavljanju vanjskog oltara i gradnji Gospina špilje u Doljanima: IVICA BORAS, Izviješće Biskupskom ordinarijatu u Mostaru o vjerskom životu, građevinskim radovima drugim događajima u župi Dračevo u 2009. godini, br. 16/2010., od 15. siječnja 2010.
[5] IVICA PULJIĆ, „Nastanak novih župa…“ u: MILENKO KREŠIĆ (prir.), isto, str. 117-120.
[6] O početku gradnje nove kapelice na Brijegu u Dračevu: I. KORDIĆ, Izvještaj o važnijim događajima u župi za 2005. godinu, br.11/2006., od 12. siječnja 2006.
[7] I. KORDIĆ, isto.; I. KORDIĆ, Izvještaj o važnijim događajima u župi za 2006. godinu, br. 8/2007., od 16. siječnja 2007.; I. KORDIĆ, Izvještaj o važnijim događajima u župi za 2007. godinu 6/2007., br. Od 17. siječnja 2008.
[8] I. BORAS, Izviješće Biskupskom ordinarijatu u Mostaru o vjerskom životu, građevinskim radovima i drugim događajima u župi Dračevo u 2009. godini, br. 16/2010, od 15. siječnja 2010.
[9] Župnici koji su radili na kapelici iznijeli su nam aktivnosti koje su se odnosile na njihovo vrijeme.
[10] O don Ivanu Rajiču, vidi: RATKO PERIĆ, Kriste, budi im život ti, str. 163; isti, Da im spomen očuvamo, str. 209-211.
[11] „Slavlje Velike Gospe u Dračevu i nova crkva u Sjekosama“, u: Crkva na kamenu, 9-10/1995., str. 10.
[12]„Višići sagradili novu crkvu u čast sv. Anti“, u: Crkva na kamenu, 7/2000., str. 6.
[13] Đ. BENDER, Izviješće Biskupskom ordinarijatu u Mostaru o vjerskom životu, građevinskim radovima i drugim događajima u župi Dračevo u 2000. godini, br. 6/2001, od 11. siječnja 2001.
[14] JAKOV BAGARIĆ: Izvještaj o vjerskom životu za godinu 1973., od 20. veljače 1974.: Rubrika E) Radovi u župi na crkvenim objektima u protekloj [1973.] godini: „Kapelica u Gnjilištima sagrađena i isto tako u Višićima.“
[15]O postavljanju i blagoslovu spomenika: IVICA BORAS, Izviješće Biskupskom ordinarijatu u Mostaru o vjerskom životu, građevinskim radovima drugim događajima u župi Dračevo u 2009. godini, br. 16/2010., od 15. siječnja 2010.